Priprema nastavne jedinice o direktnom i javnom podstrekivanju na izvršenje ratnih zločina

Autor

Emina Musić, Mješovita srednja škola Busovača, BiH

Naslov

Direktno i javno podstrekavanje na izvršenje ratnih zločina – tri perspektive


Ključno pitanje


Kako su politički i vojni lideri tokom ratova 1990-ih koristili javne govore i medije za 
podstrekavanje na nasilje i ratne zločine?

Kontekst/Uvod

Tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije (1991–1995), javni govori političkih i vojnih lidera 
imali su ključnu ulogu u oblikovanju društvene atmosfere, podstrekavanju nasilja i opravdavanju 
ratnih zločina. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu analizirao je mnoge 
takve govore u okviru optužnica i presuda, naglašavajući da direktno i javno podstrekavanje 
predstavlja zaseban oblik zločina.

Političari i vojni zapovjednici često su koristili retoriku mržnje, straha i nacionalizma kako bi 
mobilizirali pripadnike vlastitog naroda i dehumanizirali „druge“. SENSE Centar za tranzicijsku 
pravdu, kroz svoje interaktivne narative i arhivu Haškog tribunala, detaljno dokumentuje kako su 
mediji, javni govori i simbolički činovi poticali na nasilje.

Podstrekavanje na izvršenje ratnih zločina putem propagande i javnog diskursa imalo je ključnu 
ulogu u eskalaciji sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Kroz govor mržnje, manipulaciju 
informacijama i dehumanizaciju suprotstavljenih strana, određene javne ličnosti i institucije 
stvorile su atmosferu u kojoj su nasilje i zločini postali neizbježni. U takvom okruženju, 
pojedinci su bili pod utjecajem narativa koji su ih poticali na zločine, dok su mediji često igrali 
ulogu ne samo pasivnih prenositelja informacija već i aktivnih sudionika u širenju propagande.

Ova nastavna aktivnost ima za cilj analizirati ključne primjere govora političkih i vojnih lidera, 
ulogu medija u širenju propagande i posljedice takvih poruka na društvo. Kroz analizu izvora, 
učenici će razviti kritički odnos prema informacijama, razumjeti kako propaganda može oblikovati 
javno mišljenje i potaknuti na nasilje, te će sagledati pravne i moralne odgovornosti pojedinaca 
koji su koristili javni diskurs za podstrekavanje ratnih zločina. Proučavanjem autentičnih 
dokumenata, transkripata suđenja i medijskih izvještaja, učenici će dobiti priliku da istraže kako 
su se određeni narativi koristili za opravdavanje zločina, kako su se suprotne strane prikazivale u 
propagandi, te koje su dugoročne posljedice takvih poruka. Cilj je razviti svijest o važnosti 
odgovornog korištenja jezika u javnom prostoru i razumjeti kako riječi mogu imati ozbiljne i 
tragične posljedice.. Govori političkih i vojnih lidera, medijske kampanje i drugi oblici javnog 
izražavanja korišteni su za širenje mržnje i poticanje nasilja.

Cilj je da učenici shvate kako riječi mogu postati oružje, te da razviju sposobnost kritičkog 
pristupa govoru mržnje i političkoj propagandi. Radionica povezuje historijsko učenje s razvojem 
građanskih kompetencija, potičući učenike da promišljaju vlastitu odgovornost u prepoznavanju i 
suprotstavljanju podstrekivanju na nasilje.


Ciljevi


1.  Analizirati primjere javnog podstrekavanja na ratne zločine kroz govore, medijske izvještaje i 
propagandu, uključujući konkretne primjere iz SENSE Transitional pravde, poput izvještaja o 
političkim govorima uoči sukoba, transkripata sa suđenja i video materijala koji dokumentiraju 
utjecaj propagande na ratne zločine.
2. Razumjeti posljedice širenja govora mržnje i poticanja na nasilje u ratnim sukobima.
3. Kritički promišljati odgovornost javnih osoba u kontekstu ratnih zločina.


Ishodi

1.  Učenici će moći prepoznati i analizirati primjere govora mržnje i poticanja na nasilje u ratnim 
sukobima.
2.  Učenici će usporediti različite izvore i utvrditi obrasce u javnom diskursu koji su doveli do 
ratnih zločina.
3. Učenici će raspravljati o odgovornosti lidera i građana u sprečavanju govora mržnje.


Trajanje nastavnog sata 45 minuta
Uzrast učenika  15–19 godina
 

Dodatni radni materijal

Govor Radovana Karadžića u Skupštini BiH, oktobar 1991. (Video isječak: 1:22–1:58)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Milomir Stakić – televizijski intervju, lider općine Prijedor 1992.

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Milomir Stakić – intervju (YouTube)

 Sense Centar

Image removed.

Interaktivni narativ: Ahmići – 48 sati pepela i krvi

Izvor: Sense Centar

Image removed.

Dario Kordić – prijetnja muslimanima (Video isječak: 04:10–05:05)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

Propaganda straha i mržnje, uloga medija u zajedničkom zločinačkom poduhvatu (Video isječak: 21:45–27:25)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

Vojislav Šešelj – Kako su Hrtkovci postali Srbislavci (Video isječak: 22:20–29:15)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

Neidentifikovani leteći proglas – Kosovo (Video isječak: 23:30–27:15)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Milutin Filipović – proglas OVK i uloga Rugove

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Pravda po Hadžiću (Video isječak: 15:30–20:29)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Ratko Mladić o Srebrenici (Video isječak: 1:54–2:10)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Mediji u službi rata

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Propaganda (Video isječak: 4:53–6:52)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Radoslav Brđanin – Kako je govorio (Video isječak: 25:48–29:55)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Radoslav Brđanin – dodatni izvor

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Vojislav Šešelj – zagovaranje i opravdavanje nasilja

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Ubistva radio talasima

Izvor: Sense Centar

Image removed.

 

Šešelj – ratni zločinac ili neshvaćeni mirotvorac (Video isječak: 3:15–7:30)

Izvor: Sense Centar

Image removed.

Radovan Karadžić- govori (Video isječak: 1:10-1:48 i 30:34-31.10, 32.37-33.02, 43:06-44:40)

Image removed.