Granatiranje i spaljivanje Nacionalne biblioteke BiH 25. avgusta 1992. godine izazvalo je zgražavanje i žestoke osude u međunarodnoj javnosti i kvalifikovano je kao “kulturno sakaćenje” Sarajeva i pokušaj “brisanja prošlosti” Bosne.

U SENSE Centru za tranzicijsku pravdu u Puli održana je radionica za nastavnike povijesti o korištenju arhive Haškog tribunala i metodama poučavanja učenika o materiji vezanoj uz rat i kršenja ljudskih prava.

Obeležavajući tridesetu godišnjicu početka opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine SENSE Centar za tranzicijsku pravdu objavljuje interaktivni narativ Sarajevo 1992-1995: Teror u 12 slika.

Radionica za nastavnike povijesti o korištenju arhive Haškog tribunala i Mehanizma za krivične sudove održana je u prostoru SENSE Centra za tranzicijsku pravdu a okupila je edukatore iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Na suđenjima pred Haškim tribunalom su prikupljene činjenice o sukobima na području bivše Jugoslavije 1990-tih tako da, na temelju te građe, povijesničari sada mogu ispisivati povijest, rekao je Mire Mladenovski, makedonski profesor povijesti, u uvodnom izlaganju na webinaru na temu Kako u nastavi povijesti primijeniti arhivsku građu s ICTY-a i drugih sudova.

Svjedočeći 2003. na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), posljednji premijer SFRJ Ante Marković je evocirao uspomene na razgovor o granatiranju Dubrovnika koji je pokrenuo u novembru/studenom 1991. na marginama Mirovne konferencije o Jugoslaviji u Hagu.

Četvrtog dana internetske kampanje Dubrovnik 1991 - Spomenici na nišanu, SENSE Centar za tranzicijsku pravdu objavljuje online izložbu Dan poslije i dva videa o presudama koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslavije (MKSJ) izrekao zapovjednicima JNA osuđenima za granatiranje Dubrovnika.